Ministar Darmanović u intervjuu agenciji MINA : Građani na izborima biraju modernu sekularnu državu ili teokratsku
Građani na parlamentarnim izborima biraju
da li će Crna Gora biti moderna sekularna država svih građana, nacija i vjera
ili teokratska država sa dominacijom jednog naroda, jedne vjere i jedne crkve,
ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.
On je u intervjuu za agenciju MINA rekao
da bi za sve koji žele prozapadnu, demokratsku, sekularnu državu, bez kolebanja
o njenom evro-atlantskom usmjerenju, odluka na predstojećim izborima morala bi
biti vrlo laka.
Darmanović je kazao da je važno da Crna
Gora nastavi svoj spoljnopolitički kurs nakon izbora jer je utemeljen na
evroatlantizmu i integraciji u Evropskoj uniji (EU).
„U našem društvu i politici, međutim, ne
postoji konsensus o vanjskoj politici zemlje. Razlike su, zapravo, dosta
oštre”, kazao je Darmanović.
Prema njegovim riječima, razlike ne izviru
iz neslaganja o detaljima vođenja vanjske politike, nego su strateške naravi.
„Zato su i na predstojećim izborima
sporenja u vezi pravaca vanjske politike zapravo razlike o karakteru države.
Ili moderna sekularna država svih građana, nacija i vjera ili de facto
teokratska država sa dominacijom jednog naroda, jedne vjere i jedne crkve”,
ocijenio je Darmanović.
On smatra da glavni oponenti aktuelnoj
vlasti i njihov duhovni izvor - Srpska pravoslavna crkva, osporavaju
spoljno-političko usmjerenje zemlje, a prije svega članstvo u NATO i regionalnu
politiku.
„Crna Gora se iz te projekcije uglavnom
vidi kao satelitska država u okviru šireg programa koji se početkom 90-ih
nazivao „savez srpskih zemalja“, a danas je u opticaju više naziva, među kojima
je najnoviji „srpski svet“”, kazao je Darmanović.
Kako je naveo, ovih dana direktno iz
kabineta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića najavljuje se formiranje tima za
„zaštitu svetinja“ na prostorima na kojima živi srpski narod.
„To čak i po nazivu, preuzetom iz
litijaškog pokreta u Crnoj Gori, jasno ukazuje o čemu se ovdje zapravo radi”,
poručio je Darmanović.
Prema njegovim riječima, uz takvu politiku
logično idu i spoljno-politički uzori i glavni saveznici - uglavnom autoritarni
režimi anti-zapadnjačkog usmjerenja i protivnici međunarodnog liberalnog poretka.
„Zbog svega ovoga, građani Crne Gore još
jedanput u svojim rukama drže ključ karaktera države i njenog i
vanjsko-političkog pravca”, ocijenio je Darmanović.
Darmanović je rekao da je od posebnog
značaja činjenica da je Crna Gora 2017. postala članica NATO-a.
Time je, kako je naveo, Crna Gora pokazala
da je riješila trajno pitanje bezbjednosti i institucionalno postala dio
zapadnog svijeta.
Darmanović je kazao da je sudski epilog o
pokušaju državnog udara na dan izbora 2016. pokazao umijesanost trećih strana u
izborni proces.
On je rekao da je vlast ovoga puta
pokrenula aktivnost na snaženju pravnog institucionalnog okvira kako bi spremno
dočekali ovogodišnje izbore
Kako je istakao, naročita pažnja posvećena
je suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.
„U ovome smo veoma značajnu podršku dobili
od naših saveznika i partnera iz NATO i EU, kao i kroz bilateralnu saradnju sa
nekima od država-članica Alijanse”, naveo je Darmanović.
Na toj liniji, kako je dodao, u nedavnim
razgovorima i sa visokim američkim zvaničnicima dobio je uvjeravanja da Crna
Gora može da računa na podršku Sjedinjenih Američkih Država u borbi protiv
dezinformacija i hibridnih napada.
„U tom kontekstu, Crna Gora je, u odnosu
na prije četiri godine, otpornija i umnogome spremnija da odgovori na brojne
izazove, uključujući one koji se odnose na ugrožavanje izbornog procesa”,
ocijenio je Darmanović.
Kako je kazao, to ne znači da ne očekuju
strana uplitanja u izborni proces.
Prema njegovim riječima, iz Srbije se vodi
svakodnevna i orkestrirana medijska kampanja protiv Crne Gore od usvajanja
Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Darmanović je dodao da je prepoznata
zainteresovanost Moskve za pomenuto pitanje i nije, kako je rekao, moglo biti
dileme na čijoj strani je, u unutrašnjim stvarima Crne Gore, njihova naklonost.
On je istakao da je Crna Gora, kao
suverena država i članica NATO, dužna da se suprotstavi hibridnim prijetnjama i
omogući nesmetano održavanje parlamentarnih izbora i puno poštovanje izbornih
rezultata.
„Vjerujemo da će svi učesnici izbora,
naročito imajući u vidu da se oni održavaju u otežanim uslovima bez presedana,
u vrijeme pandemije COVIDa-19, pokazati punu odgovornost za demokratski proces
i time doprinijeti imidžu Crne Gore kao prve sljedeće članice EU”, poručio je
Darmanović.
Darmanović je odgovarajući na pitanje kada
može doći do zatvaranja pregovarčkih poglavlja , rekao da u novoj fazi
pregovora, koja je najzahtjevnija, očekuju da dinamičnije uđu u fazu
privremenog zatvaranja poglavlja.
On je istakao da je otvaranjem poglavlja
8, Crna Gora uspješno zaokružila prvu fazu pregovora i postala prva zemlja kandidat
koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja.
Prema njegovim riječima, Evropske
institucije od početka novog mandata, iako suočene sa brojnim izazovima,
pokazale su da je politika proširenja važna orijentacija EU.
„To je jasno iskazano kroz rezultate
hrvatskog predsjedavanja. Na nama je da nastavimo da predano radimo na
dostizanju standarda, pogotovo u oblastima vezanim za vladavinu prava i da
angažovano vodimo dijalog sa evropskim partnerima”, poručio je Darmanović.
Na pitanje da li postoji mogućnost da EU
početkom septembra izmijeni listu zemalja koje mogu ući u EU i dozvoli
građanima Crne Gore ulaz, Darmanović je odgovorio da mogućnost da se takva
situacija promijeni zaista postoji, ali da to zavisi od svih i od epidemiološke
situacije.
On je podsjetio da Savjet EU svake dvije
sedmice revidira i preispituje listu zemalja za koje bi trebalo ukinuti
ograničenja putovanja, navodeći da je ohrabrujuće što se posljednjih dana vidi
nagovještaje pada oboljelih.
„Očekujemo da će se Crna Gora, kada se
popravi epidemiološka slika u zemlji i budemo na liniji definisanih standarda,
ponovo naći na listi država čiji građani mogu putovati u EU”, zaključio je
Darmanović.
